Otok Rab zaštitili su bogovi smjestivši ga pod planinu Velebit i u krilo brda Kamenjak. Ovo brdo koje vas može zavarati svojim golim licem okrenutim magistrali i Velebitskom kanalu prava je blagodat otoka jer ga štiti od hladnih naleta bure i uopće pogoduje klimatskim uvjetima. Rab je otok sunca, i vjerujte, to nije fraza jer po statistikama on ima godišnje 2417 sati sijanja sunca, odnosno na Rabu sunce sja u lipnju, srpnju i kolovozu desetak sati dnevno.

 

Otok Rab - najjužniji kvarnerski otok

 

Rab je najjužniji od Kvarnerskih otoka pa je vegetacija uglavnom mediteranska. U to ćete se uvjeriti čim stupite na otok jer u toplom ljetnom danu uz pjesmu cvrčaka dočekat će vas i ugodan miris magriza (smilja) i niskog bilja koje se probija između oštrog kamenja. Nakon golog i pomalo divljeg trajektnog pristaništa Mišnjak otvara se otok u sasvim drugom svijetlu. Vegetacija je bujna, a zbog mediteranske klime osim autohtonim hrastom crnikom Rab je pokriven zimzelenim šumama.

 

Banjol - pješčane plaže i uvale

 

Turističko mjesto nadomak i s pogledom na starogradsku jezgru, karakteriziraju ga pješčane plaže i uvale Padova I, II i III, krasi ga Lungo mare, posebno bogata gastronomska ponuda, ekološki poljoprivredni proizvodi u okrilju i bogatstvu smještajne ponude. Na dan 05.kolovoza obilježava se blagdan zaštitnice Sv.Lucije „Šištovica“,gosti i domaćini moći će uživati u tradicionalno kulturno zabavnoj ponudi. 

 

 

Grad Rab bilježi dugu povijest. Spominje se 10. godina prije Krista u jednom starorimskom dokumentu, kojim tadašnji rimski car Oktavijan August proglašava municipijem i daje mu samostalnost.

 

Otok Rab - FELIX ARBA

 

Nedugo zatim grad dobiva i rijedak počasni epitet FELIX (sretan), što kazuje da je Rab već tada bio razvijeni civilizirani grad, čiji su stanovnici uživali u raskoši tekuće vode, kupalištima, kazalištu, hramovima, uređenim ulicama i koječemu drugome.

 

Koliki bi turistički gradovi bili sretni da se nalaze na mjestu tolikog izobilja kao Rab. Plodna rapska zemlja sa svojim plodovima i okolno more bogato izvrsnom ribom i prvoklasnim škampima temelj su rapske gastronomske ponude koju karakterizira zdrava mediteranska kuhinja. Gastronomska je ponuda ovdje toliko bogata i ekološki određena da je postala i dio suvenirske ponude otoka.

 

Otok Rab - Rapske delicije

 

Najsvježija riba i plodovi mora, Rapska torta, kolač jedinstvena okusa kakav se na otoku proizvodi već više od osamsto godina,  ekološki uzgojene masline, smokve, grožđe, med prepoznatljive su rapske delicije na jelovnicima mnogobrojnih rapskih restorana, gostionica i konoba popraćene iskustvom i tradicijom vrsnih majstora kuhinje.

 

Otok je omiljeno kupališno odredište, sezona kupanja traje od svibnja do listopada, prepuno bogastvom pješčanih, šljunčanih i kamenih plaža, prilagođene svakoj starosnoj dobi: obiteljima sa djecom, vrsnim plivačima i roniocima, invalidima te publici srednje i starije dobi.

 

Edvard VIII i Lady Walis Simpson

 

Svojevrsnu posebnost Rabu daju i počeci naturizma. Godina je to 1936 kada Engleski kralj Edvard VIII i Lady Walis Simpson boraveći na svojoj jahti Nadin, usidrenoj ispred luke  Rab, posjećuju starogradsku jezgru, pa im tada Rapski oci odlučiše ponudi izlet na poluotok Frkanj, što kraljevska obitelj i prihvati, te se po prvi puta okupali goli u uvali Kandarola.  To su počeci naturizma na našemu otoku a uvala i poluotok su postali raj za sve naturiste.

 

Jedinstven u Hrvatskoj, srednjevjekovni ljetni sajam „Rabska fjera“ temelji se na povijesnom nasljeđu, te predstavlja u 2002. godini ponovno obnovljene općinske blagdane proglašene prvi put 21.07.1364. godine te je najveća vrijednost u njegovanju i razvijanju autohtonih i tradicijskih vrijednosti. Općinske blagdane „Rabske ferije“ proglasilo je Veliko Vijeće Grada Raba 21.07.1364. godine u počast Kralju Ljudevitu Velikom koji je Rab oslobodio od Mlečana i u počast Sv. Kristoforu zaštitniku Grada Raba te su se održavale u svrhu štovanja moći Sv. Kristofora koje su prema legendi spasile Rab.

 

Sudionici Rabske fjere

 

Sudionici Rabske fjere su obrtnici i zanatlije na otoku Rabu koji se aktivno bave i osiguravaju egzistenciju zanatima koji su postojali i osiguravali egzistenciju u srednjem vijeku te udruge i kulturno umjetnička društva koje se na dobrovoljnoj bazi bave tradicionalnim zanatima i njeguju tradicijske vrijednosti i izradu domaćih proizvoda i način življenja. Obnovljene svečanosti «Rabske fjere» održavaju se u skraćenom terminu na tri dana: 25.07. blagdan sv. Jakova, 26.07. blagdan sv. Ane i 27.07. blagdan sv. Kristofora. U vremenu od od 21:00 do 00:30sati.

• Prikaži sve
• Fotografije
• Virtualne panorame
• Video

Viteške igre iz 1364 godine obnovila je Udruga rapskih samostreličara 1995 godine. Na tragu povjesnih zapisa održavaju se na Dan pobjede 09.05, Dan Državnosti 25.06., Dan sv. Krisofora 27.07. i na Dan Vele Gospe 15.08.  Oružje rapskog samostreličara je srednjovjekovni obrambeni samostrel čime su Rabljani u XI st. branili grad s gradskih bedema a njime su bile naoružane i Rabske galije na poznatoj bitci kod Lepanta.

 

Udruga rapskih samostreličara

 

Cilj osnivanja udruge je isključivo obnova kulturno povjesne baštine i promocija Rabskog i Hrvatskog turizma. Udruga Rapskih samostreličara je tako prpoznatljivi otočki brend, koji je ne samo prepoznatljiv u Hrvatskoj, nego je Udruga sa svojim nastupima diljem Europe promovira kako Rabski tako i Hrvatski turizam. 

 

Na slijedećim poveznicma možete pogledati dodatne informacije vezane za otok Rab ili Vaš dolazak.

• Plovidbeni red Stinica - Mišnjak
• Rute putovanja
• TZG Raba
• Prognoza vremena
• Pretvarač valuta
• HAK stanje na cestama
• TZ Lopar
• Virtualne panorame

Vaša poruka* Pošalji poruku